Informativni portal Grada Bjelovara i Bjelovarsko-bilogorske županije

Obnovljivi izvori energije

Dva najčešća oblika energije koje koristimo su toplinska i električna energija. Toplina je energija kretanja čestica u bilo kojoj tvari. Što je brže kretanje čestica, to je toplija tvar. Struja je energija elektrona koji se kreću duž vodiča poput bakrene električne žice.

Većina strojeva oko nas koristiti toplinu ili električnu energiju za rad. Dobar primjer je električno sušilo za odjeću. Ono koristi električni motor koji okreće bubanj, a koji unutra okreće odjeću. Isti motor okreće ventilator koji puše zrak kroz odjeću kako se prevrće. Konačno, grijač stvara velike količine topline, koja se koristi za brže sušenje odjeće.

Uz toplinsku i električnu energiju, koristimo mnoge druge oblike energije svakoga dana. Popis na kraju članka sažeto prikazuje neke od najčešćih oblika energije te kako se stvaraju i gdje se često koriste.

Energija se lako pretvaraju iz jednog oblika u drugi. Budući da je energija često proizvedena na određenoj udaljenosti od svoje krajnje uporabe, također ju je potrebno prenijeti od izvora do lokacije gdje je potrebna. To se radi pomoću žice u slučaju električne energije ili cjevovoda ili spremnika kamiona u slučaju nafte ili prirodnog plina. Ne mogu se svi oblici energije lako pohraniti ili transportirati. Na primjer, svjetlo je moguće pohraniti izravno i to tako da se pretvara u neki drugi oblik, kao što je kemijska energija.

Neobnovljivi izvori energije

Velik dio naše energije dolazi iz ugljena, nafte, prirodnog plina ili radioaktivnih elemenata. Oni se smatraju neobnovljivim izvorima, jer, kada budu iscrpljeni iz zemlje i iskorišteni, ne mogu se odmah zamijeniti. U stvari, svjetskim zalihama prirodnog plina, nafte i ugljena potrebni su milijuni godina da se formiraju. Urana, koji se koristi za nuklearnu energiju, ima u ograničenim količinama. Ljudi će imati koristi od tih izvora još najviše 200 godina. Nakon što su potrošeni, neobnovljivi izvori energije ne mogu ponovo nastati u ljudskom vremenu računanja.

Obnovljivi izvori energije

Obnovljivi izvori energije se s druge strane brzo zamjenjuju, a obično su neprekidno dostupni. Obnovljivi izvori energije dolaze iz prirodnog toka sunčeve svjetlosti, vjetra, vode ili oko Zemlje. Uz pomoć posebnih kolektora, možemo uhvatiti neke od tih energija i upotrijebiti ih za korištenje u našim domovima i poslovnim objektima. Dok god postoji sunčeva svjetlost, voda i vjetar, dok god drveće i druge biljke rastu, imat ćemo opskrbu energijom.

Vrste obnovljivih izvora energije

Sunčeva energija

U više milijardi godina Sunce je ispustilo ogromne količine energije u više oblika, uključujući svjetlost, toplinu, radio valove pa čak i x-zrake. Zemlja u orbiti oko Sunca koristi vrlo mali dio sunčeve goleme energije. Na Zemlji je izravna sunčeva svjetlost dostupna od izlaska do zalaska Sunca. Solarni kolektori i moduli osmišljeni su za hvatanje neke od sunčevih energija koje pretvaraju od zračenja u iskoristive oblike poput topline ili električne energije. U stvari, Sunce je izvrstan izvor topline i električne energije, dva najvažnija oblika energije koju trošimo. Sunčeva energija je sve popularnija i koristi se za razne potrebe, kao što su telekomunikacijski tornjevi, za poljoprivredu (navodnjavanje i pašnjaci), u tropskim zemljama koje nisu priključene na električnu mrežu, za grijanje bazena te na mnoge druge načine diljem svijeta.

Energija vjetra

Energija vjetra je zapravo samo još jedan oblik sunčeve energije. Sunčeva svjetlost pada na oceane i kontinente te uzrokuje pokretanje toploga zraka, što stvara vjetrove. Vjetar se koristi tisućama godina u ljudskom društvu, od prvih brodova, a kasnije, kako bi se crpila voda i mljelo žito putem vjetrenjača. U novije vrijeme vjetar se upotrebljava kao čist, siguran izvor električne energije.

Energija biomase

Pojam "biomasa" odnosi na svaki oblik biljnog ili životinjskog tkiva. U energetskoj industriji, biomasa se odnosi na drvo, slamu, biološki otpad proizvoda, kao što su gnojivo i drugi prirodni materijali, koje sadrže pohranjene energije. Energija pohranjena u biomasi može biti korištena izravno ili hranjena mikroorganizmima koji stvaraju oblik prirodnog plina. Energija iz biomase i dalje se koristi širom svijeta za sve, od kuhanja i zagrijavanja, za proizvodnju električne energije itd.

Kretanje vode

Ljudi su koristili snagu vode za opskrbu energijom gotovo kao i vjetar. Arheolozi su otkrili opise vodenih kotača za mljevenje žita koji datiraju iz vremena prije više od 3.000 godina. Danas se energija pada vode uglavnom koristi za pogon električnih generatora u hidrocentralama. Snijeg i kiša uvijek iznova mogu ispuniti potoke i rijeke te tako kretanje vode može biti obnovljivi izvor energije.

Hidroelektrane ne proizvode značajne emisije stakleničkih plinova, ali imaju drugi veći ili manji utjecaj na okoliš. Akumulacije često uništavaju ogromna područja visoko produktivnih šumskih staništa i divljači. Brane i oštećenja slatkovodnih ekosustava blokiraju promet riba i drugih organizama. Onečišćenje je problem u mnogim ležišta. Iako se veliki hidro-projekti smatraju izvorom obnovljive energije, oni ne mogu biti održivi na duži rok, zbog njihovog utjecaja na okoliš.