Riječ građana
ZAŠTO GLASATI ZA, A ZAŠTO PROTIV ULASKA HRVATSKE U EU?
Želimir Matenda sa sigurnošću odgovara
Izaći ću na referendum i glasat ću ZA. Bjelovar info medijZnam da će biti bolje, bit će barem nekog reda, jer takva nam je povijest od nekad.
Ksenija Majer je neodlučna
Moram još skupiti podataka. Nisam sigurna. Imam još dva dana da sakupim više podataka. Bjelovar info medijAko bude još lošije, ne znam kako ćemo! – rekla je Ksenija Majer.
Saša Tkalčević, bjelovarski celebriti zbunjen je
Čitam već tjedan dana novine. Ali ne nalazim nikakve podatke iz kojih bih ja samostalno prosudio da li treba ući u EU! Bjelovar info medijU novinama su samo reklame koje te potiču da obavezno glasaš za! Nisam našao ništa na temelju čega bih se mogao opredijeliti. To je kao da u dućanu prodaju lošu čokoladu; ako napraviš dobar marketing, prodat ćeš ju! Tako izgleda i ovo što nam sada serviraju u tisku! Mislim da je država previše zaglibila pa ni ne možemo odustati! I da hoćemo reći NE, ne smijemo! Ja nikada ne bih ušao u EU Imamo tako velike resurse da bi nas oni molili da im prodamo naš kulen i sir! Bjelovar info medijMi da dignemo zid oko nas, imamo za sebe svega dovoljno! Bogom smo dana zemlja! Imamo more, šume, zemlju, vodu, naftu! Ja bih gloginje jeo pet godina kad bih znao da će poslije toga biti kako treba! Nismo složni, prodali smo se i sad smo toliko dužni da ni ne možemo odustati od ulaska u EU! - rekao je patriotski nastrojeni najslavniji stanar Big Brother kuće Saša Tkalčević.
Ljerka Tasić kaže da će izaći na referendum
Izaći ću i glasati za ulazak u EU. Gore od ovoga nam ne može biti. Samo bolje. Bjelovar info medijMislim da će tako moja djeca imati veće mogućnosti za školovanje. Možda ću zaraditi još jednu penziju! - kaže optimistična Ljerka Tasić.

Bjelovar info medij › blog › razvoj_drushtvenog_zhivota_u_bjelovaru
Bjelovar info medij RSS rubrika blog

Razvoj društvenog života u Bjelovaru

16.04.2010 | 16:54 | komentara 0

Piše: Loakalpatriot

Svoje drugo stoljeće Bjelovar počinje naglim razvitkom. Grad nije više samo jako vojno središte već postaje i tradicijsko mjesto velikih stočnih sajmova. Od upravnoga izrasta u trgovačko, obrtničko i industrijsko središte koje 1900. godine ima 7 783 stanovnika.

Snažnom razvitku pripomogla je izgradnja željezničke mreže u razdoblju između 1894. i 1912. godine. Bjelovar je spojen prugom s Križevcima, Garešnicom, Viroviticom i Grubišnim Poljem.

Veleobrt i industrija počeli su se u Bjelovaru razvijati još u 18. stoljeću, kada je osnovana svilana s tridesetak tkalačkih stanova. S prekidima je radila do 1867. godine. Također su osnovane pilane, ciglane, prehrambena poduzeća itd. pa je pri kraju prvog svjetskog rata Bjelovar imao 14 većih poduzeća.

Ljekarna "K crnom orlu" kolomana Germana u Preradovićevoj ulici i njen ososbit doprinos u pripravi raznih, često puta patentiranih, eliksira svjedoči o potrebi dobro razvijene zdravstvene skrbi u Bjelovaru. Vojna uprava, naime, nije zanemarila zdravstvo. Vjerojatno je već 1782. godine postojala bolnica u blizini suda. Utemeljenje današnjeg Medicinskog centra seže u 1845. godinu, kada je podignuta nova zgrada "K. und K. Brigade gemeinde Spital". Iako sagrađena za vojne potrebe u njoj su se liječili i građani.


Kultura

Usporedo s razvitkom gospodarstva kulturni je život dobivao sve značajniju ulogu u životu građana. Mnogi koncerti i kazališne predstave održavane su s velikim zadovoljstvom i poletom. Kulturna tradicija, posebice glazbena, još od 1762. godine, kada je Hubert Diviš preuzeo službu kapelnika vojne glazbe, odrazila se i na amatersko muziciranje.

Prvo bjelovarsko pjevačko društvo Dvojnice osnovano je 1872. godine, a njegov je zborovođa Josef Mazanek osamdesetih godina otvorio i prvu bjelovarsku glazbenu školu i podučavao glasovir i violinu. S manjim prekidima u radu, ova će škola prerasti u Glazbeni zavod, današnju Glazbenu školu Vatroslava Lisinskog.

Nakon nekoliko uzaludnih pokušaja konačno je 1895. godine odobren rad i Hrvatskom obrtničko-radničkom društvu Jedinstvo, koje je kasnije promijenilo ime u HORKUD "Golub", a djeluje i danas.


Škole

Već 1761. godine pijaristi Ignacije i Hubert Diviš otvorili su školu. Hubert, školski nadzornik u Varaždinskom generalatu, utemeljio je godinu dana kasnije i prvu vojnu glazbu u Bjelovaru. Latinska i geometrička škola, za potrebe razvoja obrta, otvorene su 1769. godine.

Dovršenje školske zgrade, uz crkvu Sv. Terezije, školstvo je dobilo više prostora. Uz pravoslavnu crkvu sagrađena je 1792. godine srpska škola. No, prva "prava" velika škola, najstariji dio današnje Ugostiteljske škole, sagrađena je 1805. godine. Matematička škola utemeljena je 1824. za potrebe razvoja obrta, a nešto kasnije i kadetska škola.

Za potrebe školstva u Bjelovaru je od 1850. godine organiziran učiteljski tečaj u kojemu su se obrazovali graičarski učitelji, uglavnom iz časničkih redova. Te je godine otvorena glavna muška učionica s četiri razreda i ženska s dva razreda.

Potreba za cjelovitijim obrazovanjem potaknula je utemeljenje realke, u kojoj je rad započeo 1858. godine, a ona je postupno prerasla u Realnu gimnaziju. Za njene je potrebe 1901. godine izgrađena nova zgrada, u kojoj se danas nalazi Gimnazija.





<< Prethodni članak:
>>Sljedeći članak:
Vezani članci
Ključne riječi kao poveznice
 objavi | ispiši | pošalji

Dodajte komentar

Upišite riječ koju vidite u slici:




Anketa
Kako bi se odmorili od politike, idemo u svijet zaljubljenosti!!!
Uskoro će Valentinovo, jeste li zaljubljeni ili još uvijek tražite svoju ljubav?

Aktualna politička scena


Informacije lokalne uprave
Bjelovar info medijBjelovar info medij

Bjelovar info medij
Bjelovar info medij
INTERVJU: Matija Dedić
Bjelovar info medij 07.03.2011 | 16:10

Matija Dedić Trio promovira album “MD in NYC”…


Iz rubrike blog

Kategorije

Izbor iz foto galerije
BOK humanitarni koncert
Još nema komentara
Bjelovarsko-bilogorska županija RRABBŽ Bjelovarski sajam Green Croatia Region Poljoprivredni i tradicijski proizvodi BBŽ Glas koncila Grad Bjelovar