Riječ građana
Đurđa Adlešić nakon izlaska iz Vlade
NEĆU ZAVRŠITI NA ZAVODU ZA ZAPOŠLJAVANJE

Na otvorenju bjelovarske magentske rezonance pojavila se i, još uvijek, potpredsjednica Vlade Đurđa Adlešić, o čijoj se budućnosti ovih dana dosta nagađa u medijima.
Bjelovar info medijOsim povratka u Sabor spominje se i savjetničko mjesto u uredu predsjednika Josipovića, no Adlešić na sve to poručuje da ona nije socijalni slučaj i da ju ne treba negdje "zbrinjavati " te da neće završiti na Zavodu za zapošljavanje. Kaže da će svoj posao odraditi do kraja i da je odluka HSLS-a o izalasku iz koalicije i za nju obvezujuća. O kolegama u Vladi s kojima je surađivala zadnje dvije i pol godine ima samo lijepe riječi. Na pitanje hoće li podržati HDZ-ovu Vladu Đurđa Adlešić odgovara da će podržati dobre odluke, no onu o svojoj budućnosti još nije donijela.
- Prvo idem ne godišnji odmor na kojem godinama nisam bila i onda ću na miru odlučiti što dalje i o tome izvijestiti premijerku Kosor i svoju stranku - zaključila je Đurđa Adlešić.
Kako komentirate izlazak koalicijskog partnera iz koalicije?
Nema se tu više što komentirati, predsjednica Vlade je rekla svoje mišljenje: Gospodin Kosor je bio na odlasku kada je postao predsjednik stranke, jednu odluku i to strašnu donio je nakon godinu dana, a sad će vjerojatno čekati godinu dana da donese drugu odluku.
Bjelovar info medijO spajanju bolnica u Zagrebu i što će odlučiti Zagrebačka skupština ministar Milinović je rekao:
- Da sam ja vlasnik zdravstva u Gradu Zagrebu zapitao bih se kao i svi vi bi li imali 17 ravnatelja, 17 zamjenika, 34 pomoćnika i 162 člana upravnog vijeća. Da je to vaše privatno, sigurno ne bi tako bilo. U nekoliko navrata sam pozvao predsjednika Skupštine Grada Zagreba na radni sastanak u Ministarstvo zdravstva i nije se odazvao. Čuo sam da je danas rasprava u Zagrebačkoj skupštini. Trebali su me pozvati i ja bih objasnio reformu zdravstvenog sustava. Očito su vidjeli da su činjenice na strani Vlade Republike Hrvatske i zato me nisu niti zvali.
Bio sam spreman odgoditi ovaj dolazak i otići na Zagrebačku skupštinu i objasniti sve pojedinosti reforme zdravstva. Ako predsjednik skupštine i zagrebačka skupština misle da treba 17 ravnatelja neka ih sami financiraju.
Svaka županija ima jednu statusnu bolnicu. Grad Zagreb ima ih 17, pa vi sad razmislite. Neki kažu da je to samo 300 milijuna kuna uštede! Ako je to nekome malo, nama nije.
Bjelovar info medij › blog › razvoj_drushtvenog_zhivota_u_bjelovaru
Bjelovar info medij RSS rubrika blog

Razvoj društvenog života u Bjelovaru

16.04.2010 | 16:54 | komentara 0

Piše: Loakalpatriot

Svoje drugo stoljeće Bjelovar počinje naglim razvitkom. Grad nije više samo jako vojno središte već postaje i tradicijsko mjesto velikih stočnih sajmova. Od upravnoga izrasta u trgovačko, obrtničko i industrijsko središte koje 1900. godine ima 7 783 stanovnika.

Snažnom razvitku pripomogla je izgradnja željezničke mreže u razdoblju između 1894. i 1912. godine. Bjelovar je spojen prugom s Križevcima, Garešnicom, Viroviticom i Grubišnim Poljem.

Veleobrt i industrija počeli su se u Bjelovaru razvijati još u 18. stoljeću, kada je osnovana svilana s tridesetak tkalačkih stanova. S prekidima je radila do 1867. godine. Također su osnovane pilane, ciglane, prehrambena poduzeća itd. pa je pri kraju prvog svjetskog rata Bjelovar imao 14 većih poduzeća.

Ljekarna "K crnom orlu" kolomana Germana u Preradovićevoj ulici i njen ososbit doprinos u pripravi raznih, često puta patentiranih, eliksira svjedoči o potrebi dobro razvijene zdravstvene skrbi u Bjelovaru. Vojna uprava, naime, nije zanemarila zdravstvo. Vjerojatno je već 1782. godine postojala bolnica u blizini suda. Utemeljenje današnjeg Medicinskog centra seže u 1845. godinu, kada je podignuta nova zgrada "K. und K. Brigade gemeinde Spital". Iako sagrađena za vojne potrebe u njoj su se liječili i građani.


Kultura

Usporedo s razvitkom gospodarstva kulturni je život dobivao sve značajniju ulogu u životu građana. Mnogi koncerti i kazališne predstave održavane su s velikim zadovoljstvom i poletom. Kulturna tradicija, posebice glazbena, još od 1762. godine, kada je Hubert Diviš preuzeo službu kapelnika vojne glazbe, odrazila se i na amatersko muziciranje.

Prvo bjelovarsko pjevačko društvo Dvojnice osnovano je 1872. godine, a njegov je zborovođa Josef Mazanek osamdesetih godina otvorio i prvu bjelovarsku glazbenu školu i podučavao glasovir i violinu. S manjim prekidima u radu, ova će škola prerasti u Glazbeni zavod, današnju Glazbenu školu Vatroslava Lisinskog.

Nakon nekoliko uzaludnih pokušaja konačno je 1895. godine odobren rad i Hrvatskom obrtničko-radničkom društvu Jedinstvo, koje je kasnije promijenilo ime u HORKUD "Golub", a djeluje i danas.


Škole

Već 1761. godine pijaristi Ignacije i Hubert Diviš otvorili su školu. Hubert, školski nadzornik u Varaždinskom generalatu, utemeljio je godinu dana kasnije i prvu vojnu glazbu u Bjelovaru. Latinska i geometrička škola, za potrebe razvoja obrta, otvorene su 1769. godine.

Dovršenje školske zgrade, uz crkvu Sv. Terezije, školstvo je dobilo više prostora. Uz pravoslavnu crkvu sagrađena je 1792. godine srpska škola. No, prva "prava" velika škola, najstariji dio današnje Ugostiteljske škole, sagrađena je 1805. godine. Matematička škola utemeljena je 1824. za potrebe razvoja obrta, a nešto kasnije i kadetska škola.

Za potrebe školstva u Bjelovaru je od 1850. godine organiziran učiteljski tečaj u kojemu su se obrazovali graičarski učitelji, uglavnom iz časničkih redova. Te je godine otvorena glavna muška učionica s četiri razreda i ženska s dva razreda.

Potreba za cjelovitijim obrazovanjem potaknula je utemeljenje realke, u kojoj je rad započeo 1858. godine, a ona je postupno prerasla u Realnu gimnaziju. Za njene je potrebe 1901. godine izgrađena nova zgrada, u kojoj se danas nalazi Gimnazija.





<< Prethodni članak:
>>Sljedeći članak:
Vezani članci
Ključne riječi kao poveznice
 objavi | ispiši | pošalji


Samo registrirani korisnici mogu komentirati.
Registrirajte se ovdje BESPLATNO!
Bjelovarsko-bilogorska županija RRABBŽ Bjelovarski sajam Green Croatia Region Poljoprivredni i tradicijski proizvodi BBŽ Glas koncila Grad Bjelovar